Kada se spomene Alan Tjuring, većina ljudi ga pamti kao briljantnog matematičara i kriptografa koji je imao ključan doprinos u razbijanju nacističkog Enigma koda tokom Drugog svjetskog rata. Njegov rad skratio je rat za najmanje dvije godine i spasio milione života. No, malo je poznato da je Tjuring bio i izvanredan trkač, koji je ozbiljno konkurisao nekim od najboljih maratonaca svog vremena.
Trčanje kao bijeg od stresa
Tjuring je koristio trčanje kao način da se oslobodi stresa izazvanog njegovim intenzivnim matematičkim istraživanjima. Njegova strast prema trčanju nije bila samo rekreativna – on je bio ozbiljan takmičar. Njegovo najbolje maratonsko vrijeme bilo je 2 sata, 46 minuta i 3 sekunde, samo 11 minuta sporije od pobjednika Olimpijskih igara 1948. godine!
Njegova atletska sposobnost bila je toliko impresivna da je u kros trci 1948. godine pobijedio Toma Ričardsa, koji je kasnije osvojio srebrnu medalju u maratonu na Olimpijskim igrama.
Zašto je Tjuring trčao?
Njegov kolega iz Walton Atletskog Kluba, Piter Hardin, prisjećao se Tjuringovih riječi:
“Jednog dana sam ga pitao zašto toliko muči sebe na treninzima. Odgovorio mi je: ‘Imam toliko stresan posao da je jedini način da ga izbacim iz glave – da trčim jako.'”
Trčanje nije bilo samo fizička aktivnost za Tjuringa; bilo je njegov bijeg, njegovo utočište. U jednoj od trka takmičio se i protiv buduće kanadske trkačke legende Eda Vitloka, koji je postao prvi čovjek stariji od 70 godina koji je maraton istrčao ispod tri sata.
Tragičan kraj genijalnog uma
Uprkos njegovim nevjerovatnim doprinosima svijetu, Tjuringov život se tragično završio. Godine 1952. osuđen je za homoseksualne sklonosti, koje su tada bile ilegalne u Velikoj Britaniji. Umjesto zatvora, ponuđena mu je “terapija” u vidu hormonalnih injekcija, koje su mu uništile tijelo i um. Glumac Benedikt Kamberbač, koji je igrao Tjuringa u filmu The Imitation Game, izjavio je da su injekcije oslabile njegovu fizičku snagu i oduzele mu strast prema trčanju.
Dve godine kasnije, 1954. godine, Tjuring je sebi oduzeo život. Tek 2013. godine britanska vlada mu je posthumno dodijelila pomilovanje, priznajući nepravdu koja mu je učinjena.
Naslijeđe Tjuringa u sportu i nauci
Danas Tjuring nije samo simbol borbe za ljudska prava, već i inspiracija sportistima i naučnicima. Njegova priča podsjeća nas na snagu uma i tijela, i na to kako trčanje može biti mnogo više od sporta – može biti sredstvo za suočavanje sa životnim izazovima.
Njegova ostavština živi u modernim kompjuterima koje danas koristimo, ali i u srcima trkača koji znaju da se ponekad najteži problemi rješavaju upravo – na stazi.
